Ne moramo vam posebno objašnjavati koliko nelegalni softver može
ugroziti vaše poslovanje. Radi se o milijardama dolara troškova zbog
softverskog piratstva i korištenja nelegalnog softvera, često punog
virusa.
Privatni korisnici godišnje utroše 1,5 milijardu sati i 22 milijarde
dolara, a tvrtke više od 114 milijardi dolara, u identifikaciju i
uklanjanje posljedica zlonamjernog koda i cyber-napada uslijed
korištenja nelicenciranog softvera, objavljeno je u istraživanju koje je
za Microsoft provela analitička kuća IDC. Usprkos rizicima, neki
korisnici aktivno traže piratski softver kako bi uštedjeli novac, pri
čemu se jedan od tri privatna korisnika te tri od deset tvrtki izlaže
višestruko većoj opasnosti gubitka podataka te ugrožavanju sigurnosti i
privatnosti.
- Cyberkriminal kroz zlonamjerne intervencije u izvorni softverski
kod korisnike izlaže mnogobrojnim opasnostima. Neke će inačice piratskog
softvera prikupljati informacije o korisnikovom unosu teksta kroz
tipkovnicu, čime ga izlažu opasnosti od krađe osobnih i financijskih
podataka. Drugi može uključiti mikrofon i kameru računala na daljinu,
omogućavajući tako kriminalcima uvid u domove i urede korisnika, pa čak i
konferencijske dvorane. Stoga i ove godine, u sklopu „Play It Safe“
kampanje, ukazujemo na važnost korištenja licenciranog softvera s ciljem
svođenja mogućnosti krađe podataka i ugrožavanja privatnosti na
apsolutni minimum – naglasila je Suzana Eterović, Voditelj partnerske
mreže i aktivnosti vezanih uz zaštitu intelektualnog vlasništva,
Microsoft Hrvatska.
U sklopu globalne studije „The Dangerous World of Counterfit and
Pirated Software“, IDC je analizirao više od 270 internetskih stranica i
peer-to-peer mreža, 108 softverskih preuzimanja i 155 CD odnosno DVD
medija te je intervjuirao više od dvije tisuće privatnih korisnika i 258
IT menadžera u Brazilu, Kini, Njemačkoj, Indiji, Meksiku, Poljskoj,
Rusiji, Tajlandu, Velikoj Britaniji te u Sjedinjenim Državama.
Istraživanje ukazuje da je zlonamjeran kod prisutan u 45 posto
nelicenciranog softvera preuzetog s interneta, u čak 78 posto
nelicenciranog softvera preuzetog s interneta i peer-to-peer mreža, a 36
posto nelicenciranog softvera sadržavalo je „trojanske konje“ i
neželjene oglase.
- Posljednje je istraživanje nedvosmisleno ukazalo na činjenicu da su
opasnosti po korisnike i tvrtke koje se izlažu rizicima zlonamjernog
koda sveprisutne. Odluka o preuzimanju nelicenciranog softvera s ciljem
financijske uštede često je kratkog vijeka, budući da kao posljedicu ima
značajnu financijsku i društvenu štetu, kako za privatne tako i za
poslovne korisnike – rekao je John Gantz, glavni istraživač u IDC-u.
Iako smještena u kategoriju regije u rastu, Srednjoistočna Europa
pokazuje neke od karakteristika tržišta u razvoju, kao što su razmjerno
visoka stopa visokoobrazovanog stanovništva te visok broj izuzetnih
razvojnih inženjera ali i tvoraca virusa i hakera. U intervjuu
s jednim od začetnika u borbi protiv zlonamjernog koda, Evgenijem
Kasperskym, koji je 2011. objavio Der Spiegel, Rusija se nalazi na
trećem mjestu po proizvodnji zlonamjernog koda, nakon Kine i Latinske
Amerike. Istovremeno, korisnici u regiji sve manje sklapaju računala te
kupuju gotove konfiguracije, što za rezultat ima udjel od oko 10 posto
globalnog piratskog softvera. U regiji je sve manje nelicenciranog
softvera pohranjenog na CD odnosno DVD medijima, no sve više ga se
preuzima s interneta, budući da 25 posto kućanstava ima mogućnost
širokopojasnog pristupa.
- Unatoč činjenici da je softversko piratstvo u Hrvatskoj u trendu
opadanja, stopa od 53% upozorava kako je ono i dalje prisutno u
zabrinjavajućem opsegu. Znakovit je i podatak kako je stopa softverskog
piratstva u Hrvatskoj još uvijek znatno viša od prosjeka zemalja
Europske Unije, kojoj pristupamo u nadolazećim mjesecima. Međutim,
istraživanja koja provodimo pokazuju kako je u Hrvatskoj glavni razlog
korištenja nelicenciranog softvera neznanje, što je suprotno vjerovanju
kako se nelicencirani softver na računala instalira isključivo s
namjerom ostvarenja financijske koristi – rekao je odvjetnik Andrej
Matijević, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj te zaključio – Zbog toga će
BSA i u narednom razdoblju nastaviti s nizom edukacijskih aktivnosti,
kako bi poruka o rizicima – sigurnosnim, ekonomskim, pravnim,
financijskim, reputacijskim – bila što jasnija.
Više informacija o studiji IDC-a dostupno je na Microsoftovim stranicama http://www.play-it-safe.net te u press centru http://www.microsoft.com/news/ipcrimes.
Nema komentara:
Objavi komentar
Poruka će biti vidljiva nakon provjere.