Privatni korisnici godišnje utroše 1,5 milijardu sati i 22 milijarde dolara, a tvrtke više od 114 milijardi dolara, u identifikaciju i uklanjanje posljedica zlonamjernog koda i cyber-napada uslijed korištenja nelicenciranog softvera, objavljeno je u istraživanju koje je za Microsoft provela analitička kuća IDC. Usprkos rizicima, neki korisnici aktivno traže piratski softver kako bi uštedjeli novac, pri čemu se jedan od tri privatna korisnika te tri od deset tvrtki izlaže višestruko većoj opasnosti gubitka podataka te ugrožavanju sigurnosti i privatnosti.
- Cyberkriminal kroz zlonamjerne intervencije u izvorni softverski kod korisnike izlaže mnogobrojnim opasnostima. Neke će inačice piratskog softvera prikupljati informacije o korisnikovom unosu teksta kroz tipkovnicu, čime ga izlažu opasnosti od krađe osobnih i financijskih podataka. Drugi može uključiti mikrofon i kameru računala na daljinu, omogućavajući tako kriminalcima uvid u domove i urede korisnika, pa čak i konferencijske dvorane. Stoga i ove godine, u sklopu „Play It Safe“ kampanje, ukazujemo na važnost korištenja licenciranog softvera s ciljem svođenja mogućnosti krađe podataka i ugrožavanja privatnosti na apsolutni minimum – naglasila je Suzana Eterović, Voditelj partnerske mreže i aktivnosti vezanih uz zaštitu intelektualnog vlasništva, Microsoft Hrvatska.
U sklopu globalne studije „The Dangerous World of Counterfit and Pirated Software“, IDC je analizirao više od 270 internetskih stranica i peer-to-peer mreža, 108 softverskih preuzimanja i 155 CD odnosno DVD medija te je intervjuirao više od dvije tisuće privatnih korisnika i 258 IT menadžera u Brazilu, Kini, Njemačkoj, Indiji, Meksiku, Poljskoj, Rusiji, Tajlandu, Velikoj Britaniji te u Sjedinjenim Državama. Istraživanje ukazuje da je zlonamjeran kod prisutan u 45 posto nelicenciranog softvera preuzetog s interneta, u čak 78 posto nelicenciranog softvera preuzetog s interneta i peer-to-peer mreža, a 36 posto nelicenciranog softvera sadržavalo je „trojanske konje“ i neželjene oglase.
- Posljednje je istraživanje nedvosmisleno ukazalo na činjenicu da su opasnosti po korisnike i tvrtke koje se izlažu rizicima zlonamjernog koda sveprisutne. Odluka o preuzimanju nelicenciranog softvera s ciljem financijske uštede često je kratkog vijeka, budući da kao posljedicu ima značajnu financijsku i društvenu štetu, kako za privatne tako i za poslovne korisnike – rekao je John Gantz, glavni istraživač u IDC-u.
Iako smještena u kategoriju regije u rastu, Srednjoistočna Europa pokazuje neke od karakteristika tržišta u razvoju, kao što su razmjerno visoka stopa visokoobrazovanog stanovništva te visok broj izuzetnih razvojnih inženjera ali i tvoraca virusa i hakera. U intervjuu s jednim od začetnika u borbi protiv zlonamjernog koda, Evgenijem Kasperskym, koji je 2011. objavio Der Spiegel, Rusija se nalazi na trećem mjestu po proizvodnji zlonamjernog koda, nakon Kine i Latinske Amerike. Istovremeno, korisnici u regiji sve manje sklapaju računala te kupuju gotove konfiguracije, što za rezultat ima udjel od oko 10 posto globalnog piratskog softvera. U regiji je sve manje nelicenciranog softvera pohranjenog na CD odnosno DVD medijima, no sve više ga se preuzima s interneta, budući da 25 posto kućanstava ima mogućnost širokopojasnog pristupa.
- Unatoč činjenici da je softversko piratstvo u Hrvatskoj u trendu opadanja, stopa od 53% upozorava kako je ono i dalje prisutno u zabrinjavajućem opsegu. Znakovit je i podatak kako je stopa softverskog piratstva u Hrvatskoj još uvijek znatno viša od prosjeka zemalja Europske Unije, kojoj pristupamo u nadolazećim mjesecima. Međutim, istraživanja koja provodimo pokazuju kako je u Hrvatskoj glavni razlog korištenja nelicenciranog softvera neznanje, što je suprotno vjerovanju kako se nelicencirani softver na računala instalira isključivo s namjerom ostvarenja financijske koristi – rekao je odvjetnik Andrej Matijević, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj te zaključio – Zbog toga će BSA i u narednom razdoblju nastaviti s nizom edukacijskih aktivnosti, kako bi poruka o rizicima – sigurnosnim, ekonomskim, pravnim, financijskim, reputacijskim – bila što jasnija.
Više informacija o studiji IDC-a dostupno je na Microsoftovim stranicama http://www.play-it-safe.net te u press centru http://www.microsoft.com/news/ipcrimes.
Nema komentara:
Objavi komentar
Poruka će biti vidljiva nakon provjere.