Tijekom tog razdoblja, krađa identiteta bio je najčešći sigurnosni incident. 26% ljudi u EU-u prijavilo je da su primili lažne poruke, poznate kao krađe identiteta.
Preusmjeravanje na lažne web stranice koje traže osobne podatke (pharming) bio je drugi najčešći sigurnosni incident prijavljen (12% ljudi).
Udio ljudi koji su imali probleme vezane uz sigurnost prilikom korištenja Interneta u privatne svrhe varirao je u državama članicama EU. Najveće stope zabilježene su u Danskoj (50%), a slijede je Francuska (46%), Švedska (45%), Malta i Nizozemska (obje 42%), Finska (41%) i Njemačka (40%).
Suprotno tome, najmanji udjeli zabilježeni su u Litvi (7%), Poljskoj (9%), Latviji (10%), Bugarskoj (13%) i Grčkoj (13%).
Aktivnost koju su ljudi uglavnom izbjegavali zbog sigurnosnih problema bila je pružanje osobnih podataka uslugama socijalnog ili profesionalnog umrežavanja (25% stanovništva). Pitanja sigurnosti ograničila su ili spriječila 19% ljudi da koriste javni WiFi, a 17% da preuzimaju softver, aplikacije, glazbu, video datoteke, igre ili druge datoteke, dok je 16% izvijestilo da je izbjeglo kupovinu na mreži i 13% internetsko bankarstvo.
Sigurnost je manje utjecala na komunikaciju s javnim službama ili upravama (8%).
Krađa internetskog identiteta i zlouporaba osobnih podataka dostupnih na Internetu što rezultira npr. diskriminaciju, uznemiravanje ili maltretiranje prijavilo je po 1% stanovništva.
3% ljudi pretrpjelo je lažnu upotrebu kreditne ili debitne kartice, 3% gubitak dokumenata, slika ili drugih podataka zbog virusa ili druge računalne infekcije, poput crva ili trojanskog konja, a 2% se suočilo da njihova društvena mreža ili Račun e-pošte bio je hakiran, a sadržaj objavljen ili poslan bez znanja internetskog korisnika.
1% stanovništva EU (2% onih koji su koristili Internet u posljednjih 12 mjeseci) doživjelo je financijski gubitak uslijed krađe identiteta, lažnih poruka ili preusmjeravanja na lažne web stranice.
Nema komentara:
Objavi komentar
Poruka će biti vidljiva nakon provjere.