Zaključak te vrste donijeli su u Cybersecurity Trends, a on se ne bazira samo na činjenice da se do kriptovaluta teže dolazi nego se bazira na tome kako se uopće do njih dolazi. Naime, da bi se stiglo do profita i "rudarilo" na adekvatan način, potrebna je iznimna računalna snaga i ona se postiže umrežavanjem većeg broja računala ili sustava na mreži. Dakle, u svakom od hakerskih napada stradaju na stotine, tisuće, deseci tisuća pa i stotine tisuća ili milijuni računala. Ništa se s time ne mjeri, bez obzira što konačni rezultat po hakere može biti poražavajuć.
Primjerice, u studenome 2018. Monero je pao na svega 40 do 45 američkih dolara vrijednosti, dok je u siječnju bila riječ o 474 dolara. Zato je i "zarada" uvelike pala. A Monero je bitan za priču jer najčešće se njega rudari s obzirom da je pogodan za implementaciju na način koji hakerima odgovara. Ali, očito, i kreatorima te kriptovalute.
Ako pak netko misli da nije sve skupa toliko strašno, treba se znati da je u 2018. napadnuto četiri tisuće vladinih web stranica u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji i Australiji. Uz to, provaljeno je na desetke tisuća iznimno posjećenih web stranica. Sve to možda neće odnijeti novac ili nanijeti direktnu materijalnu štetu, ali će narušiti iskustvo surfanja ponajprije jer se web stranice usporavaju. Naravno, narušit će se i performanse uređaja koje se koristi za konzumaciju sadržaja, što može skratiti životni vijek tog istog uređaja...
Nema komentara:
Objavi komentar
Poruka će biti vidljiva nakon provjere.